Ukoliko ste barem prosječan korisnik interneta, sigurno ste barem jednom naletjeli na jednu od tisuća varijacija popularnog memea u kojoj protagonist, dakle prosječan korisnik interneta, na smrtnoj postelji ima jednu posljednju želju – da mu se obriše povijest pretraživanja u browseru.
Iz kojih god pobuda to željeli, činjenica je da smo sve svjesniji važnosti vlastite virtualne privatnosti. Milenijalci nisu imali problem s time da na Facebooku naprave profil s vlastitim imenom i prezimenom i da se tagiraju na svakoj kavi, no nove su generacije puno opreznije. Na stranu sad što uz sve to preziru Facebook (jer su im gore mame, tate i stričevi), što je tema za neki drugi tekst.
U težnji da velikim korporacijama “oNeMoguĆimo dA NaS ŠpijUnIrAjU”, mnogi od nas već gotovo refleksno odmah ulaze u “incognito” tj. anonimni mod omiljenog browsera i s osjećajem potpune privatnosti plovimo prostranstvim svemrežja.
Koliko je anonimno pretraživanje interneta zaista – anonimno?
Chrome, Mozilla Firefox, Safari i Edge (plus posmrtni shout-out Internet Exploreru), samo su neki od browsera koje koriste milijuni diljem svijeta. Svakim otvaranjem nove stranice preglednik preko takozvanih kolačića prikuplja informacije o korisniku i omogućuje personalizirane oglase na temelju našeg ponašanja na mreži. Kolačići ne samo da bilježe povijest pretraživanja, oni mogu ostati aktivni i godinama kasnije bez da smo toga uopće svjesni.
Internetsko pregledavanje pohranjuje se na:
- našem računalu
- posjećenim stranicama
Kada korisnik u načinu privatnog pregledavanja ode na Facebook, na primjer, neće biti pohranjen zapis tog posjeta na njegovom uređaju, ali će postojati pohranjeni zapis tog posjeta u evidenciji njegovog Facebook računa i Facebook analitike oglasa.
Svjesni da su online sigurnosne prijetnje danas veće nego ikad prije, svaki treći korisnik interneta na svijetu pretražuje ga u privatnom odnosno anonimnom, “incognito” načinu rada. Tako zadržavamo privatnost svojih mrežnih aktivnosti, štitimo podatke za prijavu i onemogućavamo trećoj strani da prikuplja naše podatke. Barem tako mislimo…
Previše vjerujemo “incognito” modu
– Bez obzira pretražujete li u privatnom načinu ili ne, vaša IP adresa uvijek mora biti poznata primatelju jer kada vaš preglednik pošalje zahtjev za dobivanje podataka, poslužitelj koji prima zahtjev mora znati kamo šalje te podatke – objasnio je za CNN Andrew Reifers, profesor na Informatičkoj školi Sveučilišta Washington.
Prema nedavnoj studiji koju je proveo Avast, 65 posto od ispitanih 10.000 korisnika, pogrešno je vjerovalo da će privatno pretraživanje interneta anonimizirati njihov identitet i prikriti njihove navike pregledavanja.
Izraz „anoniman način rada“ mnoge, naime, navodi na krivi zaključak. Iako ste otvorili „incognito“ pretraživanje, vaša IP adresa i dalje je vidljiva drugima, što znači da davatelj internetskih usluga, web stranice koje ste posjetili, vaša škola ili poslodavac, mogu pratiti vašu aktivnost pregledavanja.
VPN kao sigurnija opcija
Google, primjerice, još od 2019. godine za Chrome pokušava stvoriti sigurnije okruženje za korisnike. Objavili su dugoročni plan kojem je krajnji cilj „Privacy Sandbox“. Riječ je o standardima koji bi omogućili oglašavanje bez upotrebe takozvanih kolačića za praćenje, a čije je usvajanje Google odgodio na 2024. godinu.
Nadalje, anonimni način rada ne štiti vas ni najmanje od kibernetičkih napada poput krađe identiteta, zlonamjernih softvera ili virusa. Kako biste to spriječili, puno bolja i sigurnija opcija jest korištenje sofisticiranih alata koji koriste enkripciju, poput virtualnih privatnih mreža ili VPN-ova.
Privatno pretraživanje, dakle, namijenjeno je brisanju lokalnih tragova web stranica koje ste posjetili, onoga što ste pretraživali i mrežnih obrazaca koje ste poslali. Namijenjeno je i skrivanju vaše aktivnosti od drugih korisnika koji imaju pristup istom računalu kojeg vi koristite, ali to je zapravo sve što radi.
Želite bolju zaštitu? Razmislite o ovim opcijama…
Ako i dalje želite koristiti Chrome ili neki drugi preglednik koji ne nudi značajnu zaštitu od praćenja, predlažemo korištenje dodataka koji vam mogu pomoći u zaštiti privatnosti:
- Decentraleyes (Chrome ili Firefox)
- DuckDuckGo (za Chrome, ali ima i vlastiti preglednik)
- PrivacyBadger (Chrome ili Firefox)
- uBlock Origin (Chrome)
- Avast Secure Browser
Želite li prijeći na novi preglednik koji nudi veću mogućnost zaštite, razmislite o Tor, Vivaldi, Waterfox, Brave ili nekom drugom alternativnom pretraživaču.
Kao i sa svime u životu, ne postoji savršena sigurnost ili privatnost, ali korištenje jednog od ovih preglednika ili dodataka može barem otežati drugim stranama praćenje vašeg surfanja internetom.
