„For the loser now, will be later to win“, rekao je Bob Dylan u svojoj pjesmi The Times They Are a-Changin’, a taj dio stiha i ime same pjesme jako dobro nam prikazuje trenutnu situaciju.
U svijetu nakon pandemije COVID-19 virusa dolazimo do faze kad velike i male poliklinike, kao i ostale vrste zdravstvenih ustanova iz privatnog sektora, kreću s iste polazne točke. U prvoj polovici ožujka 2020., kada smo krenuli ostajati doma, sve više velikih zdravstvenih klinika moralo je otpustiti svoje djelatnike ili na neki drugi način riješiti problem manjka pacijenata. Manje klinike su se suočile s istim problemom.
Fast forward dva mjeseca i dolazimo do svibnja, kada se Europa polako vraća na (novo) staro, radnici na svoja radna mjesta, dućani otvaraju svoja vrata većem broju kupaca, a kafići i restorani se prilagođavaju novom načinu poslovanja. Što je sa zubarima, ortopedima, dermatolozima, medicinsko-kozmetičkim tretmanima, …? Većina ih je početkom svibnja krenula s radom, no kada će se moći vratiti na onaj obujam rada kojim zdravstvena branša samo u Hrvatskoj zarađuje oko 300 milijuna eura, a prema nekima ima potencijala i za više od milijardu eura godišnjeg prometa?
Ako ovo čitaju, onda su već zakasnili.
Misli lokalno, djeluj globalno
Naime, kako smo došli u razdoblje kada polazimo s točke jednakosti, primjerice jedna manja zubarska ordinacija koja je tijekom krize pravilno komunicirala sa svojim pacijentima telefonskim putem, e-mail komunikacijom, a pogotovo putem društvenih mreža, može pametnim ulaganjem u digitalne marketinške alate povećati svoju bazu pacijenata i tako iz lokalne postati regionalna ordinacija, uz zdravo povećanje prihoda i povećanje broja djelatnika. Ako vam se ovo čini nerealno, sjetimo se financijske krize iz 2008. kada su se mnoge tvrtke iz spektra malo i srednjeg poduzetništva zatvorile, no upravo je dentalna branša u godinu dana nakon krize napravila najveći skok pa smo dobili velike dentalne poliklinike fokusirane na dentalni turizam. Što sada mogu napraviti velike poliklinike? Svakako trebaju svojim postojećim pacijentima i svojoj ciljanoj publici dati do znanja da ponovo rade te da su kriteriji higijene i sigurnosti na najvišem nivou.
Europska zdravstvena destinacija #1
Prema stranici statista.com u 2018. se čak 53 % građana EU izjasnilo da su voljni putovati u drugu zemlju radi određenih medicinskih zahvata, koji su u njihovoj zemlji skuplji ili smatraju da nisu dovoljno kvalitetni. Na žalost svih koji žive od zdravstvenog turizma, 2020. nam vjerojatno nosi drukčije statistike, odnosno manji broj osoba koja će se odvažiti na putovanja tražeći jeftiniju zdravstvenu njegu.
No nije svi izgubljeno.
Jedan od glavnih kriterija za zdravstvene putnike postala je sigurnost, odnosno pitanje: „Je li mjesto kamo putujem sigurno?“. Osobe koje se odluče na putovanja, tražit će destinacije, hotele i klinike koje su „COVID-19 sigurne“, a nova norma bit će veće distanciranje, personaliziraniji tretmani u manjem okruženju, te mogućnost boravka u velikim prostorima.
Ovdje dolazimo do šanse za zdravstvene (poli)klinike, ne samo u Hrvatskoj već i u regiji, da se predstave i postave kao upravo takve destinacije za goste iz Slovenije, Italije, Austrije, Njemačke i ostalih zemlja koje su već otvorile, ili će uskoro otvoriti, svoje granice. Uz prirodne atrakcije, kvalitetne zdravstvene usluge i konkurente cijene te uz postavljanje visokih standarda higijene i sigurnosti, vjerujem da ova kriza može poslužiti kao katalizator dugoročno poželjnih i održivih poslovnih strategija u zdravstvenom turizmu.