Kamo idu društvene mreže? Svjedoci smo pandemije gluposti podržane algoritmima

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Kamu idu društvene mreže-min

Regulacija treba zauzdati samovolju vlasnika, ali i „apsolutnu slobodu„ njihovih korisnika

Twitter, globalna društvena mreža pod palicom osebujnog biznismena i suosnivača Jacka Dorseya, trajno je izgnala predsjednika SAD-a Donalda Trumpa s mreže, onemogućivši mu tako komunikaciju s gotovo 90 milijuna sljedbenika. Razlog – opasnost od daljnjeg poticanja nasilja nakon što je Trump pozvao tisuće svojih pristaša da krenu na Capitol, središte najviše zakonodavne vlasti u SAD-u, pri čemu je život izgubilo šestero ljudi. Trump, kojeg je Zastupnički dom ovog tjedna opet opozvao, tako je sada u svekolikoj nemilosti, i u fizičkoj i u virtualnoj realnosti. Kada je riječ o društvenim mrežama, Trump se ukazivao svugdje, i na Facebooku, Instagramu, YouTubeu, i svi su ga se odrekli.

Izgon s Twittera najviše boli jer je ondje bio najaktivniji. Nakon što mu je upravo Twitter poslužio za targetiranje glasača koji su doprinijeli njegovoj pobjedi na izborima 2016., sve što je objavljivao bilo je vrlo dosljedno kada se radi o uvredama na račun oponenata ili širenju lažnih vijesti. Moglo bi se raspravljati je li Twitter sada bio oštriji prema Trumpu zato što je politički na silaznoj putanji pa su se okuražili i više nego što je bilo potrebno. No bit priče jest da na to imaju pravo s obzirom na zakonodavni okvir u kojem posluju, imaju mogućnost da „skinu” s mreže koga god žele jer oni su tek distributeri koji omogućavaju da se svi izraze na njihovoj platformi, a pravila kojih se treba pridržavati kroje samostalno. Naravno, priča nije jednostavna jer uz pomoć algoritama neke se stvari potiču, a neke zaustavljaju i moderiraju. Ipak, platforme se i dalje ne tretiraju ni kao izdavač ni kao medij koji proizvodi sadržaj. SAD je tu poprilično liberalan, Europska unija pak vrluda godinama u namjeri da usuglasi neki set pravila ponašanja, kazni i odgovornosti za društvene medije, premda i dalje ponajviše ovisi o svakoj državi članici kako će to uvrstiti u svoje zakonodavstvo. Trumpova sudbina na Twitteru otvorila je niz pitanja i ukazala na njihovu kompleksnost. Od slobode govora, što je uzrujalo i njemačku kancelarku Merkel, do pitanja regulacije i odgovornosti, ali i velike moći koju uživaju. Je li samoregulacija dovoljna, je li ispravna, trebaju li pravila ponašanja donositi privatne tvrtke ili država, države? Za što platforme trebaju ili ne trebaju odgovarati? S obzirom na moć koju su si priskrbile, je li vrijeme da ih se „stavi pod kontrolu”? Koliko je regulacije dovoljno i koliko može štetiti demokratskim procesima? Twitterovo „ubojstvo” Trumpa pokrenulo je niz pitanja na koja valja odgovoriti ne bi li se spriječio socioekonomski kaos. Kamo idu društvene mreže i kako gledaju na cjelokupnu situaciju, pitali smo stručnjake. Odgovori koje su ponudili nisu jednoznačni, svatko ima svoje viđenje, no slažu se u tome da je neka vrsta regulacije društvenih mreža potrebna te da jednako tako ni sloboda govora nije apsolutna.

Davor Runje, predsjednik Udruge CISEx, kaže: – Ne možete, na primjer, usred kina viknuti „požar!” ili širiti laži o ljudima kako biste im naštetili. To nije ništa novo i svi su svjesni posljedica ako se ipak odluče na takvo što. Slična je stvar i s klasičnim medijima. Novinari i urednici odgovorni su za sve objavljeno u novinama, na radiju i televiziji. Standardi su postavljeni jako visoko. Razvojem interneta, potom pojavom društvenih mreža, svima je omogućeno da se izraze i to je pokrenulo velike društvene promjene u cijelome svijetu. Tako je, primjerice, Arapsko proljeće – val prosvjeda u arapskom svijetu s ciljem rušenja režima – bilo spontano organizirano putem društvenih mreža. One trenutačno uživaju povlašten pravni status u smislu da nisu odgovorne za sadržaj koji se nalazi na njima, odnosno ne postoji ekvivalent urednika koji će odgovarati za govor mržnje ili širenje lažnih glasina koje napišu korisnici tih mreža. S druge strane, društvene mreže oduvijek su pokušavale ograničiti sadržaje koje smatraju nepoželjnima. Runje ističe primjer Facebooka na kojem ne možete, na primjer, objaviti svoju sliku s nudističke plaže bez obzira na to koliko bi to možda bilo popularno, jer postoje pravila na koja morate pristati želite li biti korisnik platforme. Društvene su mreže, dodaje, nevjerojatno jak medij i tu su snagu već pokazale kod rušenja nedemokratskih režima, ali zadnjih dana svjedoci smo nemira u SAD-u koje bismo mogli okarakterizirati i kao rušenje demokratskog režima potaknuto komunikacijom predsjednika Trumpa i brojnih grupa koje propagiraju različite teorije zavjere. – Nakon što su prosvjednici silom pokušali i uspjeli ući u parlament, čelnici društvenih mreža napravili su nešto čemu su se godinama snažno odupirali pozivajući se na slobodu govora – ukinuli su pristup svojim platformama predsjedniku Trumpu i brojnim drugim osobama za koje su procijenili da šire govor mržnje i pozivaju na nasilje. Naravno, svi kojima je taj pristup onemogućen osjećaju se oštećenima jer je izgon s društvenih mreža možda najbliža kazna ekskomunikaciji koja se kroz povijest smatrala jednom od najtežih kazni. Čini mi se da je time zatvoren puni krug procesa stvaranja novog medija, od inicijalnih romantičnih snova o boljem svijetu i svrgavanju nedemokratskih režima do manipulacija širokim narodnima masama i pozivanja na nasilje. Sad je došlo vrijeme da se definiraju, a vrlo vjerojatno i pravno reguliraju pravila ponašanja za sve. Ukidanje pristupa ne bi se smjelo prepustiti samovolji velikih korporacija jer to nikada u povijesti nije dobro završilo, ali isto tako moraju postojati standardi koji moraju biti zadovoljeni da bi se dobio pristup tako moćnom mediju – zaključuje Runje, IT poduzetnik.

Vanja Šebek, voditelj studija digitalnog marketinga na Visokom učilištu Algebra, ističe da je budućnost regulacije društvenih mreža vrući krumpir u raznim krugovima – od komunikacijskih do pravnih stručnjaka, od regulacijskih tijela na razini država do poreznih regulativa. – Moramo razlikovati dvije razine borbe: zaštita privatnosti korisnika i regulacije društvenih mreža kao jedna tema i regulacija prihoda i moći kompanija, odnosno vlasnika društvenih mreža. Trumpizam je stavio društvene mreže pod reflektore koje su do sada osvjetljavale „male“ i „nebitne“ ljude (ovdje isključivo apostrofiram te epitete u razmjerima utjecaja na internetske korisnike, ne na važnost tih ljudi u određenim krugovima). Budući da u politici svatko ima mišljenje, tako je podrška Trumpu nakon gašenja njegova Twitter računa došla iz pomalo neočekivanih pravaca. Do sada moćni, samoregulirani politički krugovi našli su se pod regulacijom tvrtki koje, ruku na srce, predstavljaju jedan podjednako moćan milje – kapital. Kako će ta bitka završiti, tek treba vidjeti jer su protivnici donedavno hodali ruku pod ruku. Možda je samo riječ o umiljavanju novom partneru, ali romantično ćemo pomisliti kako je zbilja riječ o odgovornom poslovanju kompanija – objašnjava Šebek. Dodaje da cijeli slučaj Trump trebamo gledati s dva stajališta: prvo, Trumpova komunikacija bazirana je na lažima, provokacijama, diskriminaciji i pozivima na nerede; i drugo, društvene mreže imaju definirana pravila koja reguliraju sadržaj. Dakle, svaka društvena mreža može u bilo kojem trenutku onemogućiti korisnika da koristi uslugu ako se ne pridržava pravila. Naravno, dio od nekoliko milijardi korisnika koji se ne ponašaju u skladu s pravilima promakne „velikom oku“ moćnih algoritama, slučajno ili namjerno. – Upravo sve što je Trump radio protivi se ne samo pravilima društvenih mreža, već i zdravoj pameti. Također moramo biti svjesni da se lažne vijesti i dezinformacije, prema istraživanjima stručnjaka, šire deset puta brže od ostalih vijesti tako da, usporedno s pandemijom COVID-19, imamo pandemiju gluposti na društvenim mrežama podržanu algoritmima koji favoriziraju interakciju korisnika sa sadržajem. Što nas čeka? Trumpov primjer svijetli je primjer samoregulacije društvenih mreža. Međutim, društvene mreže daleko su od sveca u toj priči. Zaštita privatnosti i korisničkih podataka problem koji prolaskom vremena, rastom broja korisnika, društvenih mreža i aplikacija samo postaje sve veći i razvoj legislative i regulacije nije u skladu s razvojem tehnologije i tržišta. Kompanije poput Facebooka, Googlea, Amazona i ostalih prikupljaju goleme količine podataka o korisnicima i nedovoljno ih štite. Poznati su slučajevi Cambridge Analytice, Clearview.ai i sličnih, koji nisu ništa puno promijenili, osim što su smanjili saldo na računu Facebooka – kaže Šebek.

Suosnivač Ascalije Dejan Strbad napominje kako je razvojem tehnologije proteklih pola stoljeća ona postala sveprisutna. – Čovjek još uvijek nije kiborg prema definiciji, međutim, s obzirom na raširenost pametnih telefona, pametnih satova i ostalih „pametnih“ uređaja u našim domovima, nismo daleko od toga – nedostaje samo ona karika načina na koji smo u interakciji s onime što nas okružuje. Dobrobiti je nedvojbeno mnogo, iako se gubi na direktnom ljudskom kontaktu, danas smo jedni drugima bliže nego ikad u povijesti. Najzanimljivija manifestacija tehnologije su društvene mreže, idejno neka vrsta moderne agore. Realnost je, kako to biva, ponešto drugačija: s obzirom na to da su društvene mreže za krajnjeg korisnika besplatne, digitalni otisak tog istog korisnika postaje roba. Trgovanje digitalnim otiskom pojedinaca za posljedicu ima razne zlouporabe u vidu manipulacija i ponekad kreiranja virtualnog realiteta koji odgovara očekivanjima pojedinca – tumači Strbad. – Količina podataka koje privatne kompanije iza društvenih mreža posjeduju enormne su i sežu od podataka (slika, komentara, reakcija) koje dobrovoljno dijelimo do podataka koje kompanije prikupljaju u pozadini (s kime i kada komuniciramo, kuda se krećemo). Moć privatnih kompanija koje posjeduju te podatke i mogućnost da nas isključe zabrinjavajuća je. Do sada, te iste mreže nisu pokazale potrebnu razinu odgovornosti niti su odgovarale za manipulacije koje su svjesno ili nesvjesno dopustile da se dogode na njihovim platformama. Smatram da rješenje nije državna regulativa jer regulator nije savršen i često stvari učini gorima nego što jesu. Promjena mora krenuti od korisnika koji imaju moć odabira što i kako će koristiti. Ljepota slobodnog tržišta jest da uvijek postoje alternative – većina danas velikih nekoć su bili alternativa. Na kompanijama je definitivno da postanu transparentnije i da se dosljedno drže svojih pravila, što do sada nije bio slučaj. Tanka je granica između dobre namjere i cenzure, odnosno uskraćivanja temeljnog prava, slobode govora. Dosadašnja praksa društvenih mreža s isključivanjem korisnika podsjeća na ostracizam – eksplicitan je Strbad. Društvene mreže ostaju, odolijevaju svim izazovima, kaže suosnivač Ascalije i predviđa: – Pred njima je evolucija u skladu s evolucijom koja se događa kod njihovih korisnika. Na društvu ostaje da problematizira i drži društvene mreže pod povećalom. Otvorenom diskusijom, dizanjem razine svijesti o tome što društvene mreže jesu i koji je njihov doseg možemo izvući iz njih ono najbolje i minimizirati rizike koje nose. Također, dio odgovornosti leži i na softverskim inženjerima koji su demonstrirali da bojkotom loših politika svojih kompanija također mogu biti inicijatori pozitivnih promjena. Ova problematika tiče se svih nas, manje ili više aktivnih na društvenim mrežama jer ulog je slobodno društvo i demokracija, tekovine koji olako uzimamo zdravo za gotovo. Petar Tanta, suvlasnik CTA komunikacija, tvrdi da je prošla godina definitivno ostavila traga na društvenim mrežama, socijalno distanciranje dovelo je do pojačanih aktivnosti praktički svih digitalnih kanala, a taj period iskorišten je za dodatni razvoj. Facebook uz Instagram i trenutačno aktivnu priču oko WhatsAppa aktivno radi na spajanju svih aplikacija za poruke. To će omogućiti oglašivačima dodatni iskorak u „zatvorene“ aplikacije, dok se javnost, pa i neki regulatori s pravom bune.

– S druge strane, ekipa u razvoju novih tehnologija aktivno radi na uvođenju inovativnosti poput augmented realityja koji će dodatno osnažiti e-commerce (Projekt Aria), a s njime i učvrstiti svoju poziciju kao inovativnog oglašivača. Napredak te tehnologije rezultirat će mogućnošću da isprobate odjevni predmet, nekoliko sekundi nakon što ste ga vidjeli na nekom influenceru kojeg pratite na Instagramu, bez da odete trgovinu i potrošite sate na traženje sličnih odjevnih predmeta. Također, najave su iz same kompanije da će se dodatno pozabaviti fenomenom lažnih vijesti (Trump, QAnon i sve oko njega), pa tako možemo očekivati i same promjene u famoznom pretraživačkom algoritmu, vjerujem da će ta izmjena za većinu biti minorna s obzirom na to da je Facebook zaključao svoje APIje (application programming interface) te tako spriječio direktno skidanje podataka o korisnicima, što je i omogućavalo velikim kompanijama razne manipulacije – objašnjava komunikacijski stručnjak Tanta. Twitter je do sada bio poznat po malim promjenama pa će, tvrdi Tanta, nakon proširivanja broja znakova i uvođenja formata „storyja“ dodatno raditi na videoformatima, ali i na audioformatima (Audio Spaces) koji su doživjeli svojevrstan uspjeh u programima za dopisivanje. Ono za što još nisu našli rješenja, u primarno političkoj komunikaciji jest dovođenje u red vojske botova. A čini se da je Trump i kod njih prešao granicu dobrog ukusa pa su ga jednostavno isključili. AR dolazi do izražaja i kod drugih platformi pa je tako poznato da Snapchat surađuje s Appleom na razvoju ove tehnologije, hoće li to biti proizvod ili aplikacija, tek će se vidjeti. Apsolutni hit u 2020. godini Tik-Tok i dalje bilježi velike brojke te aktivno kreće u razvijanje suradnje s korisnicima pa oni s većim brojem sljedbenika mogu to monetizirati, kao što to mogu na ostalim društvenim mrežama. Kako će to izgledati i kako će se lajkovi pretvarati u dolare, još nije jasno – rekao nam je suvlasnik CTA komunikacija Petar Tanta.   

Izvor: večernji.hr 

Telefon i e-mail

+385 95 510 2569
info@ctakomunikacije.hr

Radno vrijeme:
ponedjeljak – petak
09:00 – 17:00

Adresa

Prati nas

Javite nam se!

1 Step 1
keyboard_arrow_leftPrevious
Nextkeyboard_arrow_right
FormCraft - WordPress form builder

2021. © CTA komunikacije d.o.o. – sva prava pridržana.